Honolulu Star-Advertiser

Wednesday, May 1, 2024 75° Today's Paper


Mahalo e nā kūpuna

Synopsis: Many thanks to my ancestors for leading me to where I am today and the many people who are a part of my life. This is a story about one of the very dearly loved people who is close to my heart.

———

æAæole i kana mai kuæu mahalo i nä küpuna na läkou i alakaæi mai a hiki au i koæu wahi e kü nei. E æole läkou, launa pü ai au me kekahi mau känaka maikaæi wale aæu e aloha nui ai. A æo kekahi o läkou, æo ia ka hiapaæiæole nona këia moæolelo. æO Noæeau Warner ka inoa o ua hiapaæiæole nei. A æo Sam Leonard Warner kona inoa i kona wä i hänau ai. A ma hope mai kona kapa æia æana æo Noæeau.

Ua noho ihola æo Samuel Claude Warner a me Emma Kaleleonalani Mitsuhashi he käne a he wahine, a hänau mai nä läua he æehä keiki, æo Kenneth Kahale, æo Herbert Kelii, æo Leonard Kalani a me Francis Kuihelani. æO ka lua o ke keiki, æo ia ka makuakäne o ka mea nona këia moæolelo. æO Tom Man Sau a æo Ching Lai, noho ihola he käne a he wahine, a hänau mai mai ko läua pühaka mai, æo Young Chan Tom läua æo Young Kin Tom, a æo Dorothy kekahi inoa ona. A æo ka mea hope, æo ia kä Herbert Kelii wahine i hoæohihi aku ai, a ma hope mai, ua hänau mai na läua, he æekolu keiki, æo Herbert Kelii æÖpio, æo Claudia Mikiola (Gonzales), a me Sam Leonard, ka meæe uæi o Nuæuanu. A æo Sam, he pökiæi no Makoa, he mämä ma ka holo, a he mau makana heihei kai lilo iä ia i kona wä haumäna i ke Kula Kiæekiæe æo Kamehameha.

æO këia meæe o käkou, he ikaika ma ke kükini, akä, he keu aku nö hoæi æo ia a ka noæeau, a he hiapaæiæole ma ka hoæonaæauao æana. æOiai æo ia ma ke kula kiæekiæe, i kekahi lä, e kali ana æo ia nei i kona makuakäne, he kumu aæo pöpö peku. E aæo ana kona makuakäne i ka æalihikülele i ke æano maikaæi o ka nou æana. A nänä akula nä maka loiloi o ua keiki nei, a noæonoæo ihola, “æAæole paha e æapo ana këlä æalihikülele i ka hana küpono ma muli o ka möakäka æole o ke aæo a ke kumu.” A i ka lohe æana o ko æoukou mea käkau i ia moæolelo, ua ahuwale ka æike hoæonaæauao o ko käkou meæe mai ka wä æöpio mai. (A ma hope loa mai, ua lilo nö æo ia i kumu aæo i nä kumu kaiäpuni a me nä kumu o ke Kulanui kekahi.)

Ma hope o kona puka æana, hele akula æo ia i ke Kulanui o Hawaiæi ma Mänoa, a manaæo ihola æo ia me kekahi mau hoa, e komo i ka papa æölelo Hawai’i. A æölelo kekahi, he pono ka inoa Hawaiæi ke komo, a i ia manawa, haæi akula kekahi hoa, æo Noæeau paha kou inoa. A mai ia manawa mai, æo ia ihola kona inoa.

Hoæokahi mea hope loa e haæi aku ai no këia Hawaiæi Alakaæi o käkou, æo Sam L. Noæeau Warner. Ua pömaikaæi æiæo nö mäua æo Kapä Oliveira. I kekahi kau, ua noi maila æo Noæeau iä mäua i ke kökua ma käna papa. æO ka ‘ae koke akula nö ia o mäua, ua maopopo iä mäua, e maikaæi loa ana. Ua maopopo æë iaæu ka maikaæi wale o kona aæo æana akä ma ia kau, ua æike leæa æia. æO Fred Astaire ma ka hulahula æana, pëlä æo Noæeau ma ke aæo æana. æO ia ihola kahi moæolelo pökole no kaæu kumu aloha nui æia. Nui koæu aloha a me ka mahalo iä æoe e Noæeau, a lana koæu manaæo, he hiki nö iaæu nei a me nä hoa kumu ke hoæo-mau i käu hana maikaæi wale.

4 responses to “Mahalo e nā kūpuna”

  1. Ken_Conklin says:

    In the recitation of genealogy there seem to be a few branches of the tree which Mr. Solis seems not to care about. The names “Warner” and “Solis” apparently came out of nowhere. I’m always amazed that ethnic Hawaiian activists place such great emphasis on genealogy and honoring their kupunas — except for Caucasians. It’s almost as though these activists would like to call roto-rooter to come and extract that portion of their ancestry to be flushed down the toilet. Perhaps that’s because the activists look at genealogy as merely a useful element to establish eligibility for racial entitlements and special rights as “indigenous” people. They really have no respect for genealogy or kupunas except to use them for cynical political/economic, racial supremacist purposes.

Leave a Reply